Budući da brdski i cestovni bicikli imaju različite namjene i dizajne, može se vidjeti da se i sjedišta ova dva bicikla razlikuju po obliku: sjedišta cestovnih bicikala su uža, tanja i duža od sjedišta brdskih bicikala.

Položaj tokom vožnje cestovnog bicikla produžava hod femoris majora, kvadricepsa i gastroknemijusa koliko god je to moguće spuštanjem gornjeg dijela tijela, uzrokujući vertikalniji položaj bedara. Ako je sjedište preširoko, trljat će unutrašnju stranu korijena bedara.

Položaj vožnje na brdskom biciklu je uspravniji nego na cestovnom biciklu, tako da malo šire sjedište ne ometa posebno kretanje nogu. Također, brdski bicikli su manje prilagođeni uvjetima na cesti od cestovnih bicikala, a šire sjedište će povećati udobnost.

Položaj tokom vožnje cestovnog bicikla određuje da je snaga koja se distribuira na ruke veća nego kod planinskog bicikla, a cestovni bicikl je također lagan, tako da je sjedište tanje nego kod planinskog bicikla.

Što se tiče razloga zašto je nos sjedišta cestovnog bicikla duži od nosa sjedišta brdskog bicikla, to je zato što je unutrašnja noga podignuta prilikom vožnje u zavoju, a vanjska noga je potpuno na pedalu. Na taj način, glavna sila bicikla se opire kontaktu između unutrašnje strane vanjske noge i sjedišta, a ruke mogu lako i pažljivo kontrolirati detalje upravljanja, što olakšava i sigurnije skretanje. Može biti opasno ako cestovni bicikl ne može pronaći mjesto za naslanjanje ili se nasloni na pogrešan položaj kada se kreće u zavoju.